Fadil.BA
Click here to edit subtitle
Vjesti
Tužilaštvo BiH: Ne vodimo istragu protiv Radončića
Radončić je izjašnjenje od državnog Tužilaštva zatražio, nakon što je tužilac Specijalnog tužilaštva u Prištini spomenuo i njegovo ime u procesu protiv Nasera Keljmendija koji se vodi na Kosovu, a što su prenijeli tamošnji mediji. Mediji su prenijeli da je strani tužilac Radončića, i još neke bh. državljane spomenuo kao dio organizirane kriminalne grupe..
U oficijelnom upitu Tužilaštvu BiH, jer je ono vodilo i okončalo višegodišnju istragu i podiglo optužnicu u slučaju Keljmendii, te istu ustupilo Eukleksu i kosovskom pravosuđu, kako tvrde iz SBB-a, Radončić je dostavio dopis glavnom tužiocu Tužilaštva BiH
Radončić je zbog interesa javnosti zamolio odgovor da li je on u tom, ili bilo kojem drugom slučaju, bio predmet istrage Tužiteljstva BiH, odnosno da li u spomenutom predmetu "Keljmendi“ Radončić uopće ima bilo kakav pravni status.
U odgovoru Tužilaštva BiH od 16. jula 2014. godine broj A-I-231/14 na Radončićev upit, glavni tužilac Goran Salihović navodi:
„Shodno Vašem upitu od 15. 07. 2014. godine, o pravnom statusu Fahrudina Radončića u 'slučaju Keljmendi', obavještavamo Vas da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine protiv Fahrudina Radončića ne vodi istragu, niti se u navedenom predmetu isti pojavljuje u bilo kakvom pravnom statusu. Također Vas obavještavamo da smo nakon izvršenih provjera kroz upisnike Tužilaštva BiH utvrdili da se lice Fahrudin Radončić ne pojavljuje u bilo kojem predmetu istrage Tužilaštva Bosne i Hercegovine“.
SBB ističe da je ovako precizan odgovor Tužilaštva BiH za Radončića "potpuno očekivan zato što najbolje zna svoju biografiju".
Predsjednik SBB ponavlja da će on i SBB i dalje nastaviti snažnu antikorupcijsku borbu, te da će i ubuduće davati punu podršku radu neovisnog pravosuđa, kako je to činio i dok je bio na čelu Ministarstva sigurnosti kada je Keljmendi naporima sigurnosno-obavještajnih struktura BiH lociran i nakon toga uhapšen na Kosovu.
Tužilac Andrew Hughs je, kako su mediji u regionu jučer prenijeli, na početku suđenja pročitao optužnicu koja se sastoji od devet tačaka. Tužilaštvo tereti Keljmendija da je rukovodio velikom kriminalnom grupom čiji je član, kako su tom prilikom prenijeli mediji, navodno bio i bivši ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić.
Subscribe To My Website
Nestali taksista Admir Fazlić se javio kolegama
Pedesetogodišnji taksista Admir Fazlić iz Sarajeva, čiji su nestanak kolege prije nekoliko dana prijavile sarajevskoj policiji, javio se jednom od njih.
Fazlić je posljednji put viđen 20. aprila, a 23. aprila su kolege prijavile njegov nestanak sarajevskoj policiji.
Jedan od njegovih kolega za e-Novosti.ba danas je kazao da mu se Fazlić javio i da su kratko razgovarali.
"Pričali smo nekih dvadesetak sekundi. Nazvao je i rekao da je živ i zdrav i da ćemo se vidjeti. To je sigurno bio on, nemam dilemu. Nakon toga smo bili u policijskoj stanici, prijavili da se javio, ali se on i dalje vodi kao nestala osoba. U policiji nam je rečeno da će sam morati donijeti dokumente i doći u policiju kako bi potvrdio svoj identitet. Nakon toga ga neće više voditi kao nestalu osobu", kazao nam je Fazlićev kolega.
Anesa Kajtazović trpi "niske udarce" zbog bosanskog porijekla i religije
Dvadesetsedmogodišnja Bosanka Anesa Kajtazović zastupnica parlamenta američke savezne države Iowe i članica Demokratske stranke (DS), uvjerena je da će pobijediti u kampanji za mandat u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Podsjetimo, mlada Krajiškinja je prije četiri godine očarala svoje birače u Waterlou i kao najmlađa kandidatkinja u historiji Iowe ušla u najviše zakonodavno te američke države. Bišćanka, koja je do svoje šeste godine živjela u Donjim Purićima kod Velike Kladuše prije četiri godine je napravila prvorazredno iznenađenje kada je do nogu potukla višegodišnjeg gradonačelnika Waterloa, čovjeka čije ime nosi autoput oko pomenutog grada.
Najavljuje pobjedu
Kaže da u ovom trenutku najviše pažnje posvećuje prikupljanju novca za završetak kampanje, a u tome joj pomažu i Bosanci koji žive u Americi. Novčane priloge prikuplja u američkim gradovima gdje žive Bosanci, koji je pozivaju na razna okupljanja.
Anesa Kajtazović izjavila je da je zadovoljna dosadašnjim tokom kampanje.
"Odziv volontera je odličan i pomažu mi nesebično u svoje slobodno vrijeme. Njihova energija i zalaganje mi imponuju i na određeni način me motivišu da i sama radim više i bolje. Sada sam negdje na sredini kampanje i praktično nemam ni sekunde slobodnog vremena. Stalno sam na točkovima i u pokretu".
Anesa najprije treba da pobijedi četiri jaka kandidata svoje Demokratske stranke na unutarstranačkim primarnim izborima u junu, nakon čega ide na opće izbore u novembru. Ako pobijedi, bit će prva američka kongresmenka porijekla.
Zasad Anesa neumorno obilazi svoje glasače, gostuje na tribunama, polemizira na lokalnim televizijama i zasad uspješno parira mnogo poznatijim i bogatijim kandidatima.
Osim toga, stalno se mora braniti i od "neprincipijelnih i niskih udaraca iz protivničkih tabora", a odnose se prije svega "na zemlju njenog porijekla, kao i religiju".
Anesa za sebe kaže kako je istovremeno i Bosanka i Amerikanka, kako "dobro zna ko je i odakle vodi njeno porijeklo" te da ne stoje upitnici pojedinih bosanskih krugova u Americi vezanih za pitanje hoće li Anesa Kajtazović u Kongresu SAD pravilno i sa dovoljno žara zastupati i interese Bosne i Hercegovine. Odbacila je sve špekulacije da je njen otac Hazim imamo bilo kakve veze sa jedinicama Fikreta Abdića tokom agresije na BiH.
Na pitanje kakva je njena vizija Bosne i Hercegovine, odgovara da tu nema nikakvih dilema pošto svoju prvu domovinu jedino vidi kao normalnu, građansku državu i multietničku zajednicu svih naroda koji žive u njoj, sa jednakim pravim i obavezama, bez obzira na vjersku, nacionalnu i političku pripadnost.
Mladi Bosanci
U isto vrijeme naglašava da u njene temelje, odnosno novi Ustav, treba ugraditi sve elemente savremene države, u okviru međunarodno priznatih državnih granica.
"Sve ono što ne funkcioniše zbog manjkavosti Daytonskog sporazuma treba mijenjati i to na način da sve strane trebaju ponovo sjesti i to naravno promijeniti. Naravno, uz pomoć Kongresa SAD-a i Evropske unije. Smatram da to treba uraditi čim prije. Naravno za takav posao trebaju hrabre osobe, a njih vidim u mladim i školovanim Bosancima i Hercegovcima, koji se trebaju u što većem broju uključivati u političke procese", rekla je Kajtazović kandidatkinja za Kongres SAD-a Anesa Kajtazović, te dodala:
"Bez toga neće biti skorog napretka. Njihov glas se treba što više čuti jer njima bolju budućnost niko neće bolje odrediti od njih samih. To je mislim ključ bosanskog problema. Zaprepastila sam se nedavno kada sam čula podatak da više od 50 posto mladih u BiH uopće ne radi. Šta ćete više od toga? Zbog toga smatram da oni trebaju uzeti svoju sudbinu u svoje ruke".
Abdulah, žrtva masakra u Ahmićima: Preživio sam strijeljanje, ali su mi ubili cijelu porodicu
Pedesetogodišnji Abdulah Ahmić iz Ahmića svaki 16. april dočekuje s bolnim sjećanjima na kobno jutro 1993. godine kada je napadnuto bošnjačko stanovništvo u selu Ahmići.
Abdulaha su pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) tog 16. aprila izveli na strijeljanje, zajedno sa članovima njegove najbliže porodice. Jedini je ostao živ. Da govori istinu. Kako se godišnjica masakra približava, tako mu naviru bolna sjećanja.
"Teško se toga prisjećati ponovo. Sve se dogodilo u dvorištu gdje se nalazimo. Čim je svanulo, začule su se eksplozije i pucnjava koja je probudila oca, majku, tri sestre i mene, a brat je spavao u podrumu. Primijetili smo već da neke kuće gore, a onda smo čuli detonaciju i lupanje na ulazna vrata. Otac i ja smo kazali da ne lupaju i ne pucaju, da ćemo otvoriti. I otvorili smo", govori Abdulah dok lomi ruke ispred ulaznih vrata kuće.
Nakon što je otvorio vrata vojnici su ih pitali da li imaju oružje. Odgovorili su da nemaju. Zatim ih je jedan mlađi vojnik izveo ispred kuće, dok je stariji pretraživao prostorije. Detonacija koju su čuli prije nego što su izvedeni iz kuće došla je iz podruma, gdje je spavao Abdulahov brat Muris.
"Držali su nas u dvorištu dok je stariji vojnik pretraživao unutrašnjost kuće.Upitao sam mlađeg vojnika šta ovo znači, a on je odgovario da je ovo osveta za ono što su naši uradili u Dusini i Nezerovićima. Upitah ga još da se napijem vode na koritu. Nije mi dao", pisjetio se Abdulah.
U tom trenutku su, sjeća se, ulicom prolazili UNPROFOR-ovi kamioni, ali "mirovnjaci" nisu reagovali.
"Kada je stariji vojnik izašao iz kuće, rekao je mlađem da 'postupi po naređenju'. Na to je on odgovorio da ne želi ili ne može. Zatim je naredbu ponovio još tri puta, ali je mlađi vojnik uporno odbijao. Rekao je tada da će on izvršiti naređenje. Kada su mene i oca izveli iza kuće vidio sama brata kako mrtav leži i shvatio da je ubijen netom prije", dodaje naš sagovornik.
Nakon što su ih postrojili, Abdulahovom ocu je naređeno da istupi. Ubijen je jednim metkom u sljepoočnicu pred očima vlastitog sina, a zatim su pucali i Abdulaha.
"Rekli su nam da iskoračimo i u oca su pucali sa metar razdaljine i ubili ga. Spasio sam se tako što sam, nakon što su mi stavili cijev na sljepoočnicu i pucali, trznuo i digao glavu tako da mi je metak prošao kroz obraze. Okrenuli su se i otišli, a ja sam pobjegao do ceste, gdje sam mislio da ću zaustaviti kamione i izvući se. No, nisam uspio i sakrio sam se u kanal s vodom gdje sam proveo cijeli dan. Navečer, oko 22 sata, izašao sam iz kanala u potpunosti mokar", prisjeća se Abdulah
Tek narednog jutra saznao je šta se desilo s majkom i sestrama. Rečeno mu je da su noć provele u nekoj hrvatskoj kući, nakon čega su sprovedene u Gornje Ahmiće, gdje su ubijene i spaljene u podrumu kuće.
"Tri sestre, djevojke...", s tugom govori Abdulah kojemu je još jedan brat, koji nije bio u kući 16. aprila 1993. godine, poginuo u borbama u Vitezu.
Tijela brata i oca je pronašao nedaleko od mjesta gdje su ubijeni. Zakopani su ispod jabuke. Tu informaciju na samrti mu je kazao komšija, Hrvat.
Danas, 21 godinu poslije kobnog 16. aprila, Abdulah sa svojom suprugom živi u kući gdje su mu ubijeni svi najmiliji.
"Bilo nas je osmero, a ja sam jedini ostao. Obolio sam i na dijalizu idem već petu godinu. Ni žena mi nije dobrog zdravlja, ali nekako se živi sa tom patnjom", kazao nam je on.
Abdulah je u programu Otvorene mreže prikupio oko 55.000 KM, a za transplantaciju bubrega u Francuskoj potrebno mu je 80.000 KM.
"Nadam se da će mi taj bubreg olakšati život i želio bih da apelujem na sve, koji mogu, da mi pomognu"
Abdulah je 10. i 11. juna 1999. godine svjedočio pred sudom u Haagu u slučaju protiv Daria Kordića i Maria Čerkeza, gdje je ispričao svoju priču.
Dario Kordić, bivši potpredsjednik Herceg-Bosne i Mario Čerkez, zapovjednik Viteške brigade HVO-a, u decembru 2004. godine osuđeni su na ukupno 31 godinu zatvora. Kordić je osuđen na 25 godina zatvora za kršenje zakona i običaja ratovanja, teške povrede Ženevske konvencije i zločina protiv čovječnosti. Između ostalog utvrđeno je da je bio jedan od vođa koji su bili "ovlašteni" za napad na Ahmiće 16. aprila 1993. godine u kojemu je poginulo najmanje 100 civila, uključujući jedanaestero djece i 32 žene.
Čerkez je osuđen na šest godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti i progon, nezakonito zatvaranje bosanskih muslimana na području općine Vitez. Oslobođen je optužbi vezanih za pokolj u Ahmićima, jer je Pretresno vijeće zaključilo da njegovi vojnici nisu sudjelovali u početnom napadu i pokolju u Ahmićima.
Vozilo sletilo s ceste kod Autobuske stanice u Sarajevu
U ulici Put života u Sarajevu oko 6:20 jedno vozilo je sletilo sa ceste, a vozač je zadobio lakše tjelesne povrede, potvrđeno je za E-Novosti.BA u MUP-u KS.
Subscribe To My Website
Bugojno: Starac gotovo ubio suprugu nožem pa se predao policiji
Muharem H. (77) iz Bugojna danas je oko 16 sati nožem nanio teške povrede svojoj supruzi Zahidi (70), kojoj se ljekari u ovom trenutku bore za život.